Telefon: +385 (0)52 874 505 | E-mail: tz-rasa@rasa.hr

Povijesni vodič kroz Rašu

Turistička Zajednica RašaPovijesni vodič kroz Rašu

Raša kao grad koji nastaje u periodu od 1936. do 1937. godine dana na isušenom području krapanskog jezera, izrazit je primjer planske gradnje počevši od samog urbanizma, preko arhitekture pa do oblikovanja  interijera pojedinih arhitektonskih jedinica. Raša je ujedno i primjer potpunog urbanističkog prilagođavanja konfiguraciji okoliša u  kojem nastaje, kao i lokalnim graditeljskim tradicijama. U doba fašističke Italije, od 1928. godine nadalje pokrenut je program izgradnje novih gradskih i u većem broju ruralnih naselja, poznat pod nazivom città di fondazione, kojima su vladajući režim i Mussolini nastojali dokazati moć i polet novoga režima. Pritom treba naglasiti kako navedena  naselja nisu prvenstveno nastala kao proizvod fašističke ideologije, niti izraz Mussolinijevih želja, već su ona prije svega rezultat potreba talijanskog gospodarstva. U okviru tog programa planirana je izgradnja dvanaest iz temelja potpuno novih gradova (Mussolinia/Arborea, 1928., Littoria/Latina, 1932., Sabaudia, 1934., Pontinia, 1935., Fertilia, 1936., Guidonia, Aprilia, Arsia/Raša, 1937., Torviscosa, Carbonia, 1938., Pomezia, 1939., PozzoLittorio d’ Arsia/Piedalbona/Podlabin, 1942. godine), među kojima je njih nekoliko bilo planirano posebno za potrebe rudarenja. U sklopu tih gradova prva je podignuta Raša (Arsia 1936. – 1937.-1940.), nakon koje se gradi i Carbonia na Sardiniji (1937.–1938.) i Podlabin (PozzoLittorio d’Arsia, 1938.–1942.) u Istri. Urbanističko-arhitektonski gledajući, sva naselja projektirana su prema tada najvišim  standardimaracionalističkog oblikovanja. Glavni razlozi podizanja Raše bili su snažna ekspanzija rudnika sa stalnim povećanjem proizvodnje popraćeno povećanjem broja radnika. Autor ekonomskog buma je GuidoSegre. On i direkcija shvaćaju da za smještaj radnika valja podići stambene zgrade. Slijedom toga sazrijeva ideja o podizanju novog naselja. Segre je Židov i povjerava planiranje novog naselja Gustavu PulitzeruFinaliju, koji također ima židovske korijene.GustavoPulitzerFinalirođen je 17. listopada 1887. godine u Trstu od oca GezePulitzera, židovskog podrijetla i majke Karoline Finaly, mađarskog podrijetla. Od 1893., pa do 1907. godine dovršava osnovno i srednje školovanje u Trstu, da bi već 1908. godine započeo studirati na Politehnici u Münchenu kod profesora i arhitekta Teodora Fischera te se tamo zadržao do 1911. godine. Nakon završenog trogodišnjeg studija tri godine putuje Europom. Kako bi izbjegao mobilizaciju 1914. godine odlazi u Sao Paolo kod brata te tamo ostaje sve do 1919. godine i počinje stvarati prve svoje arhitektonske radove. Godine 1920. vraća se ponovno u Trst i s arhitektom Ceasom utemeljuje studio za uređenje  interijera”Stuard”. Pet godina nakon osnivanja studija od brodovlasničke obitelji Cosulich dobiva prvu narudžbu za uređenje interijera broda “Saturnia”. Od 1925. pa do 1934. godine uređuje interijere većine brodova izgrađenih u Trstu i Monfalconeu, te brodova nacionalnih i stranih kompanija. Bitna značajka Raše je podjela na četiri zone i centar, što naglašava stroguhijerarhijskupodjelu. Silom prilika godine 1938. ta se hijerarhija dijelom  promijenila, te se na sjeveru grada izgrađuje31 kuća (tip K) s oko 130 stanova za rudare. Kvadratura stanova je bila nešto veća u odnosu na ranije, kako bi mogla zadovoljiti potrebe radničkih obitelji s više članova.Raša je  građena pod nadzorom tršćanskog Istitutoautonomoper lecasepopolaridell’Istriaorientale te je bila predviđena za tri tisuće stanovnika, s tendencijom rasta broja stanovništva u sljedećim fazama izgradnje. No, da bi se uopće moglo pristupiti izgradnji, zbog naplavnoga terena, prvo je bilo potrebno obaviti melioracijske radove. Rašu je inaugurirao 4.11.1937. vladin izaslanik, državni podtajnik Host-Venturi, u nazočnosti kraljevog izaslanika vojvode Umberta od Spoleta.Uz stambene zgrade izgrađeni su i rudarsko-industrijski kompleks,  javne zgrade, hotel, pošta, škola, crkva, vrtić, bolnica, kino, kazališna dvorana, telefonska centrala, javna rasvjeta, gradska toplana… O impresivnoj izgradnji govore podaci kako je izvršeno sveukupno 70.000 m3 zemljišnih iskapanja, podignuto 35.000 m3 zidova, nabacano 15.000 m3 žbuke, izrađeno 50.000 m2 pregradnih zidova od opeke i potrošeno oko 80.000 m3 kamena koji je dijelom drobljen u šljunak. Realizirano je oko 380.000 nadnica.